Holter: Kako funkcioniše i zašto je važan?
Šta je holter?
Holter monitor je prenosivi uređaj na baterije koji meri i beleži aktivnost vašeg srca (EKG) neprekidno 24 do 48 sati ili duže u zavisnosti od tipa praćenja koje zahteva lekar. Uređaj je veličine male kamere i sastoji se od žica sa elektrodama koje se pričvršćuju za vašu kožu. Holter monitor i drugi uređaji koji snimaju vaš EKG dok obavljate svoje dnevne aktivnosti nazivaju se ambulantni elektrokardiogrami.
Šta je holter?Zašto je potrebno pristupiti holter testiranju?
Lekar vam može preporučiti holter monitor kako bi se utvrdilo da li imate spor, brz ili nepravilan (neujednačen) otkucaj srca. Ova vrsta pregleda se može koristiti i kada je potrebno ispratiti rad ugrađenog pejsmejkera, reakciju organizma na lekove i prepisanu terapiju, utvrditi zašto se javlja kratak dah, brzo umaranje, vrtoglavica.Rezultati nošenja holter monitora neminovno pomažu vašem lekaru da utvrdi koji srčani problem je po sredi, a shodno tome i koji su adekvatni koraci za dalje lečenje.
Kada je potrebno uraditi test holterom?
Redovni elektrokardiogrami (EKG) omogućavaju vašem lekaru da pogleda aktivnost vašeg srca u jednom trenutku tokom vašeg EKG testa, međutim abnormalni srčani ritmovi i srčani simptomi mogu doći i otići. Zato će vaš lekar možda želeti da proceni vaš otkucaj srca tokom vremena dok se bavite svojim normalnim aktivnostima, te se u tim situacijama preporučuje nošenje holtera.Nošenje monitora može reći vašem lekaru da li je prisutna:
- Palpitacija
- Aritmija
- Zašto dolazi do bola u predelu grudnog koša prilikom fizičke aktivnosti
- Koliko kiseonika dolazi do srca
- Da li je potrebna redukcija terapije
Priprema za holter testiranje
Nije potrebna posebna priprema za ovu vrstu testiranja. Od vas se očekuje jedino da dođete sa očišćenom kožom na koju će biti nalepljene elektrode, te nemojte posle tuširanja nanositi nikakve kreme i losione u predelu grudnog koša i stomaka.Razgovarajte detaljno sa vašim lekarom o svim simptomima, intervencijama, porodičnim istorijama bolesti i ponesite sa sobom svu prikupljenu dokumentaciju koja govori o prethodno obavljenim pregledima koji se tiču kardiovaskularnog sistema.
Obavestite lekara ukoliko imate neke kožne alergije, jer se kod pojedinih pacijenata zna pojaviti izvesna reakcija na lepak kojim se elektrode pričvršćuju za kožu.
Kako se obavlja holter testiranje?
Elektrode (male provodne zakrpe) koje su zalepljene na grudima su pričvršćene žicama na mali monitor za snimanje. Holter monitor je potrebno nositi u džepu ili torbici koja se nosi oko vrata ili struka.Dok nosite monitor, on beleži električnu aktivnost vašeg srca. Za to vreme je važno da vodite dnevnik o aktivnostima koje radite dok nosite monitor i kako se osećate. Nakon 24 do 48 sati, vratićete monitor u ordinaciju svog lekara.
Veoma je važno da tačno zabeležite svoje simptome i aktivnosti kako bi lekar mogao da ih uporedi sa nalazima vašeg holter monitora.
Dok nosite uređaj, izbegavajte:
- Električna ćebad
- Područja visokog napona
- Magneti
- Metal detektori
Rizici holter monitora
Rizici ove vrste testiranja ne postoje. Pregled je potpuno bezbolan i bezazlen po telo pacijenta i ne ostavlja nikakve posledice.Prednosti holter testiranja
Testiranje je od velikog značaja za lekare kako bi znali koji su adekvatni koraci koje treba preduzeti radi lečenja kompletnog kardiovaskularnog sistema i rada srca.Testiranje je važno naročito posle srčanog udara ili zbog bilo koje druge srčane smetnje sa kojom se pacijent prijavi u ordinaciju lekara.
Srčani ritmovi koji se mogu snimiti uključuju:
- Atrijalna fibrilacija ili treperenje
- Multifokalna atrijalna tahikardija
- Paroksizmalna supraventrikularna tahikardija
- Usporen rad srca (bradikardija)
- Ventrikularna tahikardija
Često postavljana pitanja
Lekar može preporučiti holter testiranje kako bi utvrdio prisustvo sporog, brzog ili nepravilnog otkucaja srca, ili da bi ispratio reakciju organizma na lekove i terapiju. Ovaj test pomaže lekaru da postavi tačnu dijagnozu srčanih problema kao što su palpitacije, aritmije i drugi.
Priprema za holter testiranje ne zahteva posebne mere. Potrebno je da dođete sa očišćenom kožom bez krema i losiona na predelu grudnog koša i stomaka. Razgovarajte sa lekarom o svim trenutnim simptomima i bolestima i obavestite ga o eventualnim alergijama na lepak za elektrode.
Termini i Definicije
Holter je mali, prenosivi uređaj koji kontinuirano prati rad srca. Koristi se za snimanje elektrokardiograma (EKG) preko dužeg vremenskog perioda, obično 24 do 48 sati, kako bi se detektovale nepravilnosti u ritmu srca koje ne mogu biti otkrivene uštandardnim EKG pregledom.
Elektrokardiogram (EKG) je medicinski test koji meri i beleži električnu aktivnost srca putem elektroda postavljenih na kožu pacijenta. Koristi se za dijagnostikovanje različitih problema sa srcem, uključujući aritmije, srčani udar i druga kardiovaskularna oboljenja.
Aritmija je poremećaj srčanog ritma koji se manifestuje kao nepravilni, prebrzi ili prespori otkucaji srca. Može izazvati različite simptome, uključujući palpitacije, vrtoglavicu, pa čak i slabost ili nesvesticu, i često zahteva medicinsko praćenje ili lečenje.
Srčani ritam se odnosi na ritmičke kontrakcije srca koje pokreću krv kroz krvne sudove tela. Normalni srčani ritam podrazumeva pravilne otkucaje sa frekvencijom između 60 i 100 otkucaja u minuti kod odraslih u mirovanju.
Prenosivi uređaji za praćenje zdravlja su tehnologije dizajnirane za kontinuirano praćenje određenih zdravstvenih parametara kod pacijenata. To uključuje nošenje uređaja koji mogu beležiti podatke kao što su srčani ritam, krvni pritisak, nivo glukoze, i slično, često povezane sa telemedicinskim uslugama.
Dijagnostika srca odnosi se na različite procedure i testove koji se koriste za procenu funkcije srčanog sistema kako bi se identifikovale bolesti ili stanja koja mogu uticati na zdravlje srca i krvotok.
Telemetrija je tehnologija koja omogućava prenos podataka sa senzora ili uređaja na daljinu do računara ili uređaja za analizu. U kontekstu medicine, telemetrija se koristi za nadzor pacijenata na daljinu, čime se omogućava praćenje vitalnih znakova bez potrebe da pacijent bude prisutan u bolnici.
Palpitacije su osećaj ubrzanih, snažnih ili nepravilnih otkucaja srca koje osoba može osetiti u grudima, vratu ili grlu. Mogu biti neprijatne i zastrašujuće, iako često nisu ozbiljan zdravstveni problem same po sebi. Međutim, treba ih istražiti ako se javljaju često ili su praćene drugim simptomima.
Ehokardiografija je neinvazivna dijagnostička metoda koja koristi ultrazvuk za stvaranje slika srca. Pruža informacije o veličini i obliku srca, funkciji srčanih ventila i protoku krvi kroz srce. Koristi se u dijagnostici i praćenju različitih srčanih oboljenja.
Vesti
Najnovije vesti
Blog
A
- Abdominalna hirurgija
- Adenom jetre
- Ahalazija
- Aksilarna limfadenopatija
- Aneurizma abdominalne aorte
- Aneurizma aorte
- Angiofibrom
- Angiosarkom
- Anomalije krvnih sudova mozga
- Apsces pluća
- ARDS
- Arterije
- Artroza
- Ascites
- Atelektaza
- Atipična pneumonija
- Atrofija bubrega
B
C
D
E
F
G
H
- Hašimoto
- Hepatomegalija
- Hidropneumotoraks
- Hiperplazija štitne žlezde
- Hipertenzija
- HOBP
- Holangitis
- Holecistitis
- Holter
I
K
- Kalcifikacija u dojkama
- Kalkuloza bubrega
- Kalkuloza mokraćne bešike
- Karcinom dojke
- Karolijeva bolest
- Koksartroza
- Kolposkopija i PAPA
L
M
N
O
P
- Pankreatitis
- Patela
- Perianalna fistula
- Petni trn
- Plućna embolija
- Pneumotoraks
- Policistični bubrezi
- Policistični jajnici
- Polip laringsa
- Polip sinusa
- Postcovid
- Povreda stopala
- Prelom femura
- Prelom ključne kosti
- Prelom kuka
- Prelom lopatice
- Prelom stopala
- Prevencija i zaštita COVID-19
- Prostata
R
S
T
- Teratom jajnika
- Tuberkuloza
- Tumor dojke
- Tumor jajnika
- Tumor kože
- Tumor larinksa
- Tumor pleure
- Tumor slezine
- Tumor štitne žlezde
- Tumor žučne kese



